TIC TIMOR | Agência da Tecnologia Informação e Comunicação
info@tic.gov.tl +670 77050505


DIRETÓR EZEKUTIVU TIC TIMOR I.P. SAI ORADOR IHA TALK SHOW PROTESAUN LABARIK BA SEGURANSA ONLINE IHA ERA DIJITÁL


Dili, 17 Fevereiru 2025- Diretor Ezekutivu Ajênsia TIC TIMOR I.P, Sr. Venâncio Pinto, sai orador iha Talk Show kona-ba protesaun labarik ba seguransa online iha era dijitál ne’ebé orginiza husi  Child Fund no INDDICA.

Iha programa ne’e, Diretor Ezekutivu Ajênsia TIC TIMOR I.P, Sr. Venâncio Pinto hatete,    protesaun  ba labarik sira iha mundu dijital pertinente tebes tanba mundu agora avansadu ona ho teknolojia ne’ebé oin-oin hodi komunika ba malu alende ne’e fó mós impaktu negativu nomos positivu.  

“Protesaun labarik sira iha ambiente era Digital sai kestaun ne’ebe importante  tebes, tamba ita nia oan sira, atualmente moris iha era teknolojia ne’ebe moderno no avansadu tebes.                                               Sira fasil tebes atu asessu ba internet no utiliza plataform digital oin-oin, hanesan meius de komunikasaun hó mundo seluk, konsidera ba formas de asesu ba internet, hanesan meius de komunikasaun ne’ebe fasil, iha mos konsekuênsia no ameasa bo’ot ne’ebe fasil mos, atu prejudika ita nia oan sira, tantu fizikamente no moz emosionalmente” dehan Diretór Ezekutivu.  

Lider masímu Ajénsia ne’e mós esplika tan kona-ba papél Governu nian ba protesaun labarik iha online liuhusi Indidca hanesan instituisaun estadu ida ne’ebé relevante tebes atu eduka no distribui informasaun relasiona ho protesaun labarik sira ba sosiedade.    

“Papel importante Governo nian liu husi INDIDCA atu eduka no hasa’e konsiênsia sidadaun sira nian, relasiona hó protesaun ba sira nia oan, iha ambiente era digital. Instituisaun Protesaun Labarik nian, nudar autor prinsipal ne’ebe fundamental, atu fornese informasaun ne’ebe saudável, prepara rekursus no fó treinamento ne’ebe relasiona ho siguransa online era digital. Tuir mai iha aspeitu lubuk ida mak Instituisaun refere sira  bele halo”.

Senáriu ida ne’e sai hanesan nesesidade urgente atu garente protesaun integral ba públiku ne’ebé vulnerável, atu asegura diak liutan interesse konforme estabelesidu ona iha estatutu internasional ba labarik no adolescente. Kestaun ida ne’e fundamental tebes, atu asegura espasu virtual ne’ebe tenke sai hanesan ambiente ne’ebe seguru no saudável.

Atu promove dezenvolvimentu no bem-estar labarik uzuáriu sira pontu importante hirak ne’ebé maka estadu tenke estabelese maka hanesan hari ekipa protesaun labarik iha ambiente era dijitál. Instituisaun ne’e bele kria grupo ka ekipa ida ho nia funsaun propio, hodi halo edukasaun civika ba sidadaun sira kona-ba protesaun labarik iha ambiente era digital nian. Ekipa ne’e bele mai mos husi Sodiade Civil sira, atu nune’e, sira bele forma stratejia, fornese informasaun  no prepara rekursus, no fornese treinamentu ba sidadaun sira.     

Superior ne’e mós esklarese tan, kona-ba formasaun ne’ebé mak sai pontu inportante  ba inan aman sira tenke hatene maka forma oinsa atu kontrola sira nia oan, iha  utilizasaun internet. Mais-ou-menus, iha pontu 6 (nen) sai nudar dezafius ne’ebé inan aman sira sei hasoru, iha ambiente era digital mak hanesan, Fasil atu asessu ba internet, wifi gratiuta no kuota Internet ne’ebe baratu, halo labarik sira fasil tebes atu asessu ba Internet. Asessu livre, tamba sidauk iha lei no regulamento ida maka impede, nune’e labarik sira fasil atu asessu Internet ho forma ne’ebe livre tebes. Dala barak ita nia oan sira, matenek liu inan aman sira, iha era Digital Native, halo labarik sira fasil domina teknolojia digital, kompara ho inan aman sira, maibe laos katak labarik sira komprende liu. Mundo user-generated content Informasaun iha internet bele mai husi ne’ebe deit, no mai husi se deit, bainhira atu asessu ba informasaun hirak ne’e, tenki tetu ho hanoin ne’ebe kriku,  bainhira halo komentário ou posting iha Internet. Labarik sira hakarak livre, influência Informasaun ne’ebe sira simu liu husi Internet, halo labarik sira hakarak livre asesu ba kualker informasaun. Sira sedauk komprede nia konsekuênsia, além de vantgem positivo iha utilizasaun Internet, iha mos devantagem negativu iha utilizasaun internet, ne’ebe ita nia oan sira sidauk hatene.

Entretantu, pontu ida ne’ebé sai hanesan save ba ninia seguransa atu proteje labarik sira husi era dijitál mak tenke, integra direitus labarik sira nian adekuadamente, iha polítika korporativus no iha prosesu jestaun nia. Kria ambiente online ida ne’ebe seguro no apropriado hó baze tuir desenvolvimento ba sira nia idade. Estabese  prosesu  padraun ne’ebe trata hó konteúdu ne’ebe  kontein abuzu sexual contenham abuso sexual ba labarik sira. Fó edukasaun adekuada ba labarik sira, inan no aman, no professores sira, kona ba seguransa ba labarik sira relasiona hó utilizasaun responsável ba TIC. Halo promosaun ba teknolojia Digital hanesan meiu ba partisipasaun públika iha protesaun ba labarik sira.

Bainhira atu remata Diretór Ezekutivu mós aproveita ho oportunu ne’e hato’o lia menon ba inan aman sira atu kontinua adapta an tuir mundu teknolojia ne’ebé lao ona tuir pontu hirak ne’ebé temi ona.

“Liu husi oportunidade diak ida ne’e, hau iha prazer atu fo hanoin ba inan aman sira, katak, inan aman sira, la’os deit atu kontrola, maibé, tenki partsipa no kontinua tuir  prosesu mudansa teknolojia iha mundo dijitalizasaun nian. Bainhira pontu 5 hirak ne’ebé mensiona ona hala’o ho diak, no inan aman mos la esforsu máximu, no kontribuisaun atu hatene diak liu tan kona-ba prosesu mudansa teknolojia ne’ebe kontinua dezenvolve lor-loron,  sei la muda ajuda atu proteje ita nia oan sira iha utilizasaun teknolojia. Konsidera katak, labarik sira adapta lalais liu iha dezenvolvimentu no mudansa, duke inan aman” dehan Diretór EzekutivuTIC TIMOR ne’e.  

 

Entretantu, orador ba iha talk show ne’e mak hanesan Prezidente INDDICA Sra. Dinorah Granadeiro, Providor Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), Sr. Virgilio Guterres, no mós Diretór Jeral Juventude husi Ministeriu Juventude Desportu Artes no Kultura (MJDAK), Sr. David Tomas de Deus.

Alende ne’e atividade talk show ne’e, realiza relasiona ho lansamentu Aplikasaun Swipe Safe, iha konferensia daruak ba loron mundial internet seguru atu forma futuru ida seguru liu, politika ho programa Governu nian, ba protesaun labarik online iha Timor-Leste.

(Média TIC)